Na mjesto predsjednika Europskog društva radiologa koje broji više od 101 tisuću članova iz 163 zemlje izabran je prof.dr.sc. Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB-a Dubrava.
Prvi put tako velikim i utjecajnim liječničkim društvom upravlja hrvatski liječnik, što je osim za prof. Brkljačića priznanje i uspjeh i za hrvatsku radiologiju i medicinu općenito. Samo imenovanje bilo je 3. ožujka, zadnji dan kongresa tog društva na kojem se okupilo čak 30 tisuća ljudi, a organizacija takvog događanja za iduću godinu sada je jedan od zadataka prof. Brkljačića za koji se već priprema.
Ukupno 180.000 pregleda
– Idući europski kongres radiologa održat će se od 11. do 15. ožujka 2020. godine i maksimalno ću se truditi promovirati Hrvatsku i u stručnom i u socijalnom programu. Europsko radiološko društvo aktivno je i u području edukacije, u izobrazbi radiologa u Europi, ali organiziramo i tečajeve u cijelom svijetu. Propisali smo kako se obrazuje studente, specijalizante i subspecijalizante u raznim područjima te je ta diploma Europskog društva radiologa ekvivalent specijalističkog ispita i taj kurikul sada priznaje i naše Ministarstvo – navodi dio obveza prof. Brkljačić. Radiologija je područje koje se konstantno razvija i bez kojeg danas nema medicine. No, dok se kod nas u javnosti ta priča često svodi na to koliko se čeka “magnet”, radiologija se danas, primjerice, bavi istraživanjem umjetne inteligencije.
– Umjetna inteligencija u radiologiji je veliko područje istraživanja, postoje studije i kompanije koje se bave mapiranjem radioloških nalaza da bi se mogli na tim slikama prepoznavati neki opći uzorci automatski. Tako da se očekuje da će se za desetak godina veliki dio jednostavnih tzv. screeninga moći automatski očitavati – ističe taj liječnik koji vodi spomenuti Zavod u kojem su prošle godine imali 24.070 pacijenata samo na dijagnostici kompjutoriziranom tomografijom i gotovo 180.000 pregleda ukupno!
Podaci iz Zavoda u Dubravi koji vodi, nadalje, kažu da je u dvije godine ondje obavljeno 70 tisuća CT pretraga, više od 20 tisuća pretraga magnetskom rezonancijom i 260 tisuća konvencionalnih radioloških pretraga poput rendgena, ultrazvuka i mamografije.
Dijelovi Njemačke i Katalonija
– Lani smo imali, dakle, oko dvije tisuće pacijenata mjesečno samo na CT-u. Prema nekim standardima, poput britanskih, nije realno da liječnik u radnom vremenu napravi CT na više od 15 pacijenata. Nije svejedno radimo li orijentacijski CT ili kod onkoloških pacijenata. A mi svi radimo puno više od toga i to je veliki problem. Američko istraživanje kaže da je radiologija sedma medicinska struka po stupnju ugroženosti u odnosu na tzv. sindrom izgaranja na poslu, koji je doživjelo 42 posto američkih radiologa – govori prof. Brkljačić napominjući da broj takvih zahtjevnih radioloških pretraga stalno raste.
Pokaže se, međutim, da su mnoge od njih nepotrebne, a to je pak mnoge zemlje nagnalo na uvođenje sustava koji definira i određuje tko je, da tako kažemo, kandidat za neku od radioloških pretraga. Taj računalni sustav razvilo je Europsko radiološko društvo zajedno s American College of Radiology te je zaključeno da se nepotrebno radi 20 do 30 posto pretraga. Sustav je uveden u mnogim američkim bolnicama, u nekoliko njemačkih pokrajina, u katalonskom dijelu Španjolske, uvodit će se u Belgiji, uveden je u nekim švedskim županijama, pripremaju se za njegovo uvođenje u Izraelu, ali i u Sloveniji. U nas je, pak, proveden kao pokusni projekt i potvrdio je spomenuti postotak nepotrebno rađenih pretraga. Profesor Brkljačić taj će sustav pojasniti kao važan element jer se rade pretrage koje su zaista indicirane što je posebno važno kod pretraga koje uključuju izlaganje ionizirajućem zračenju.
Tko odgovara ako taj sustav koji su izmislili kaže da ne treba CT a kasnije se pokaže da je pacijent imao tumor. Onaj tko je izmislio taj sustav i tvrdi da bolje radi od doktora ili doktor koji liječi pacijenta.